Studia Croatica: 30 Ivo Pilar - Južnoslavensko Pitanje (1918)

Ivo Pilar - Južnoslavensko Pitanje
DRUGI DIO - HRVATI I STVARANJE HRVATSKE DRŽAVE

TRECI DIO - SRBI I STVARANJE SRBSKE DRŽAVE

CETVRTI DIO - BOSNA I STVARANJE BOSANSKE DRŽAVE

1. Bosna kao politicki, zemljopisni i sociološki problem

2. Bosna kao nacionalni problem

Tražimo li u poviestnoj književnosti obavještenja o narodnoj pripadnosti Bosne, ne ćemo u tom pravcu naći jasnoće. To nas mora tim više začuditi, što je književnost o Bosni razmjerno bogata i seže mnogo dalje unatrag nego historiografija većine južnoslavenskih zemalja.

Već godine 1787. izađe u Beču »Politička poviest kraljevine Bosne i Rame« od Maksimiliana Šimeka, djelo za ono doba dobro i razmjerno kritično. O nacionalnoj pripadnosti Bosne izrazuje se Šimek nejasno. On veli: »Srbi, koji su grčkom piscu poznati, jer bijahu najmoćniji, naselili su navodno čitavu Bosnu.' Ali ima i Hrvata, osobito u donjoj Bosni, između Une i Vrbasa. A navodno nas poviest uči, da su Hrvati i na jugu Bosne bili vrlo jaki i da su osnovali i Crvenu Hrvatsku.

Ali kad je koncem 18. i početkom 19. stoljeća započeo srbski pokret za oslobođenjem, a s njime zajedno i smutnje u Bosni i Hercegovini, započeše poviest Bosne i Hercegovine prikazivati sve više zajednički s poviešću Srbije. Tako poimence Srbin Jovan Rajić, Hrvat Franjo Pejačević Virovitički i njemačko-mađarski povjestničar Johann Christian v. Engel. A kada je onda kapacitet svjetskog glasa Leopold v. Ranke napisao svoje djelo »Srbija i Turska u 1 9. stoljeću«, i u to djelo uvrstio i članak o Bosni te izrazio mišljenje, da Bosnu smatra srbskom zemljom, bijaše sasvim naravna posljedica, da si to mišljenje nije prokrčilo put samo u Njemačkoj, nego i u Čitavoj Europi. I izvrstno djelo Kallavevo zastupa to isto mišljenje. Istoga mišljenja je i Helfert u svojoj poviesti Bosne. U svom prijašnjem djelu »Bosnisches« zove on bosanske muslimane izravno »poturčeni Srbi«.

http://www.studiacroatica.org/pilar/pilar30.htm